Posidonia oceanica
Voga

morska biljka cvjetnica.





Posidonia oceanica je biljka iz skupine morskih cvjetnica, a poznatija je pod nazivom morska trava ili voga! Posidonia je za razliku od algi gradjena od podzemne stabljike-rizoma, listova i korjenja. Cvate tokom jeseni i stvara plod slican maslini, koji nekoliko dana pluta na povrsini, a kada pukne sjemenka pada na tlo i iz nje nastaje nova biljka. Na taj nacin se Posidonia moze udaljiti i rasprostraniti, ali taj plod se desava svega jednom u nekoliko godina. cesce se razmnaza nespolno, tako da siri podzemne stabljike kroz sediment i zakorjenjavanjem otkinutih djelova biljke. Podzemna stabljika posidonije raste jako sporo, svega oko 1 cm na godinu. Zbog konstantnog zatrpavanja sedimentom, podzemni korjeni su duboki i do nekoliko metara, a njihova se starost procjenjuje nekoliko tisuca godina. Po tome je Posidonia oceanica jedna od najdugovjecnijih organizama Sredozemlja.Ona je ujedno i endem Sredozemnog mora te je zasticena u Francuskoj 1988, a u spanjolskoj 1992. Slovenija ju je proglasila rijetkom i ugrozenom vrstom 2002 g. Na Konvenciji o bioloskoj raznolikosti odrzanog u Rio de Janeiru 1992 naglasena je potreba o zastiti ove biljke. Jedna od tih je bila i Hrvatska. No unatoc tome i ocitom nestajanju livada u Jadranu, Hrvatska, tu biljku jos nije zastitila.







Vaznost Posidonie Oceanice
Livade koje tvori Posidonia cine pravu malu biolosku floru i faunu podmorja-jedan ekosistem. U njima zive, razmnozavaju se, love i skrivaju se nekoliko stotina vrsta algi i zivotinja. Medju njima mozemo pronaci nekoliko vrsta rakova, glavonosaca, skoljkasa, spuzvi, mahovnjaka, zarnjaka, krednjaka te mnoge vrste manjih i vecih riba. Osim sto pruzaju dom, livade Posidonie proizvode kisik kojim obogacuju more i sediment, te ih mozemo zvati i podmorskim sumama. Svojim dugim listovima ublazuju nalet valova na obalu, pa tako sprecavaju eroziju tla, a njihovo korjenje svojim spletom ucvrscava sediment i tako sprecava njegovo odnosenje. Nakraju imaju i bitnu ulogu u kruzenju i vezivanju hranjivih soli u moru. Buduci da jako sporo raste, obnova livada bi mogla potrajati i do nekoliko stotina godina.

Alarm!
Nestajanje posidonie primjeceno je u Jadranu, a posebno je alarmantna situacija u Istri. Posidonia trenutno ugrozavaju dvije nove pristigle alge u Jadran. To su Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa. Osim algi posidoniu ugrozava i globalno povecanje temperature i razine mora, povecanje ultraljubicastog zracenja i koncentracija ugljicnog dioksida. Osim ovih prirodnih neprijatelja najveci joj je neprijatelj covjek koji je unistava svojim nemarom i neznanjem.
sto uciniti?
Treba educirat ljude u vaznost ove biljke. Educirati ih na nacin da spoznaju sto je unistava i kako je sacuvati. Ona ima jednaku ekolosku i ekonomsku vaznost u Jadranu. Gubeci livade Posidonie gubimo svoje morske resurse. Zastita ove morske cvjetnice mora biti i postati prioritet.
ZA SPAS POSIDONIE
-Nauticari i ribari, ne bacajte i ne povlacite svoja sidra po livadama, jer to dovodi do nepopravljivih steta.
-Ribari, ne povlacite koce, mreze i drezde preko livada jer tako unistavate jedan cijeli ekosistem .
-Zabranimo gradnju marina i nasipavanje obala na podrucjima gdje raste Posidonia oceanica.